Retrospektiva Branka Vlahovića

Retrospektiva Branka Vlahovića

Tridesetak godina nakon posljednje samostalne izložbe, lik i djelo hrvatskog kipara minimalističkog izričaja, Branka Vlahovića, u punom će se sjaju prikazati na retrospektivnoj izložbi koja se u srijedu 19. prosinca otvara u zagrebačkom Tehničkom muzeju.

Izložbu Vlahovićevih skulptura i crteža uveličati će predstavljanje umjetnikove monografije autora Guida Quiena i Darka Schneidera u izdanju Art Studija Obzori. Izložbom i hvalevrijednim pothvatom izdavanja umjetnikove monografije otvara se prostor za kritičku valorizaciju, jasniju kontekstualizaciju i afirmaciju lika i djela ovog ''umjetnika iz sjene'', kako ga često nazivaju kritičari i njegovi suvremenici. Svi su pozvani na ovu jedinstvenu i vrijednu retrospektivu koja će u galerijskom prostoru Tehničkog muzeja biti otvorena do 6. veljače 2013. godine.

Kipar Branko Vlahović djelovao je u kontekstu minimalizma šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, a godine 1975. održao je svoju najveću i najvažniju izložbu u zagrebačkom Tehničkom muzeju, prostoru u kojem se nakon gotovo četiri desetljeća u srijedu 19. prosinca u 19 sati otvara njegova retrospektivna izložba skulptura, a istom će se prilikom predstaviti i umjetnikova monografija. Po priznanju kritičara i suvremenika, Branko Vlahović je bio ''umjetnik iz sjene'', samotnjak koji nije bio članom neke likovne grupe niti se previše družio s generacijskim krugom istomišljenika, te je kao takav bio lako previđan pri kritičkoj valorizaciji svoga djela, a posljedično i slabo prepoznat od strane šire publike i ljubitelja umjetnosti. Cijenjeni povjesničar umjetnosti Ješa Denegri jezgrovito je opisao Vlahovićev 'slučaj' izjavom: "Nije laka cijena usamljenosti".

Radovi ovog avangardnog kipara minimalističke pripadnosti su čvrste kompozicije čistih geometrijskih oblika, strukturalno čisti i depersonalizirani, krasi ih egzaktna izvedba. Retrospektivna izložba u Tehničkom muzeju će se osvrnuti na Vlahovićev rad kroz nekoliko različitih faza, od početne, figurativnije faze pa sve do konstruktivističkih tzv. "čeličnih katedrala" koje je umjetnik izrađivao u suradnji s danas nepostojećim tvornicama Jedinstvo i TPK (Tvornica parnih kotlova). Inženjerski aspekt realizacije Vlahovićevih djela, kao i spomenuta činjenica da je u Tehničkom muzeju bila održana njegova najvažnija izložba 1975. godine, presudili su odluci da isti muzej bude domaćin ove jedinstvene izložbe koja će približiti lik i djelo ovog samozatajnog i iznimno intrigantnog umjetnika novim generacijama te otvoriti prostor za primjereno vrednovanje Vlahovićevog opusa. Izložbu su priredili Art Studio Obzori i Tehnički muzej, autori postava su Guido Quien i Maša Milovac. Guido Quien je odabrao djela za retrospektivu.

Izložbu će uveličati predstavljanje umjetnikove monografije autora Guida Quiena i Darka Schneidera u izdanju Art Studija Obzori. Guido Quien je povjesničar umjetnosti, nekadašnji dugogodišnji kustos u Muzeju za umjetnost i obrt te nekadašnji ravnatelj Fundacije Ivana Meštrovića. Darko Schneider je povjesničar umjetnosti, nekadašnji dugogodišnji kustos Moderne galerije u Zagrebu, ujedno i autor brojnih monografija, među kojima se nalaze i one Krste Hegedušića i Antuna Motike. Urednica i dizajnerica monografije je Ana Labudović, grafička dizajnerica koja se bavi uredničkim i istraživačkim poslovima te je do sada izdala tri knjige: Color in Graphics (maomao Publications za PageOne, 2008.), The Field Guide for Graphic Designers (maomao Publications za Rockport i Promopress, 2009.), te Branko Vlahović: Monografija (Art Studio Obzori, 2012.).

O Branku Vlahoviću:

Branko Vlahović rođen je 1924. godine u Bjelovaru, umro je 1979. u Zagrebu od posljedica prometnog udesa. Smrt je naprasno prekinula iznimno intrigantan opus ovog 'čovjeka krhkog zdravlja i kipara odlučnog reza', umjetnika samotnjaka koji je diplomirao 1951. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je pohađao specijalku kod profesora Frana Kršinića do 1953. Po završetku Akademije boravio je na tromjesečnom studijskom boravku u Parizu, gdje se ponovo vratio na dvomjesečni boravak 1979. godine.

branko-vlahovic
Nakon što je neko vrijeme radio kao učitelj, krajem pedesetih godina odlučuje se na isključivo umjetničko djelovanje – kiparstvo i život od kiparstva. Ranu razvojnu fazu obilježava figurativno kiparstvo koje u kasnijim fazama u potpunosti napušta te se okreće apstraktnim oblicima. Prvu samostalnu izložbu Branko Vlahović imao je 1967. godine u Likovnom studiju Moderne galerije u Zagrebu. Na toj izložbi više nije bilo ni traga figuri niti asocijaciji. Izložio je apstraktne drvene skulpture i reljefe, pravilne, četvrtaste, geometrijske konstrukcije koje su podsjećale na arhitektonske makete što je i sam potvrdio izjavom da se arhitektonsko-estetsko iskustvo u njemu sublimiralo u skulpturu.

Objektiviziranjem forme, Vlahovićevi su radovi poprimali industrijske oblike, što ga je posljedično odvelo i dizajnu, no nije se rado njime bavio, već mu je pribjegavao iz egzistencijalnih razloga. Monografska izložba u Tehničkom muzeju 1975. godine donijela je Vlahoviću puniji odjek. Od te izložbe Branko Vlahović je bio znatno učestalije zastupljen na značajnijim, tematskim i problemskim, izložbama. Vlahovićeva posljednja samostalna izložba skulptura i crteža održana je u zagrebačkoj galeriji Karas 1978. godine, dok je Gliptoteka HAZU, u Zagrebu 1981. godine priredila posthumnu retrospektivu Branka Vlahovića. Izložbom Minimalizam u Jugoslaviji, 1983. godine, teoretičar i kustos Marijan Susovski je definirao umjetnost Branka Vlahovića. Izborom u tu problemsku izložbu, kao i tekstom u predgovoru, ali i s pet biranih reprodukcija, Susovski je jasno vrednovao tog kipara te odlučno potvrdio njegovu minimalističku pripadnost.

Tagovi:

Ocijeni članak:

Prosjek: 5 (1 glas/ova)

Podijeli članak:

Postani član

Dobri stari Gricni

  • <span>Dobri</span> stari Gricni

    Prije nego smo pokrenuli poddomenu za kulturu više od godinu dana svakodnevno smo Vas uveseljavali originalnim "Gricni" člancima. I dalje, baš kao i do sad, nastavit ćemo s tom dobrom starom praksom!

    Opširnije...

Gricni na brzaka

Grand prix Animafesta
'Moć i nemoć' Seijija Kimota
Danak anđelima
Konferencija "Mladi Europe"
Samoća primarnih brojeva
Čudo u Poskokovoj Dragi
SCREEN on the GREEN
Perači prozora
Drugi koncert iz Ciklusa Virtuoso!
Bolero - Davor Suhan
Sanja Kozlica - žena zvana talent!
Čovjek koji je spasio Europu
10 MINUTA POZORNOSTI
Kimiko - iz sobe do slušatelja!
Kako odgojiti štene

Gricni kategoriju